Autor Tema: Bhikkhu Ñanajivako (Čedomil Veljačić)  (Pročitano 2313 puta)

Sati

  • Administrator
  • Član
  • *****
  • Poruke: 2298
  • Karma: +440/-1
  • Pol: Muškarac
Odg: Bhikkhu Ñanajivako (Čedomil Veljačić)
« Odgovor #30 poslato: Januar 09, 2011, 21:38:48 »
Knjiga izdana 1978. i nije više objavljivana. Da je bilo zainteresovanih, valjda bi se već pojavio neki izdavač da objavi ponovljeno izdanje. Pisao sam njegovoj kćerki pre godinu-dve da vidim oko ovoga što je do sada već objavljeno na netu. Bez odgovora. I tako zaključim da kod nas autorska prava zastarevaju posle 30 godina.  :D

No ako se neko pojavi sa primjedbom, bez problema ćemo ukloniti. A do tada, nek i nove generacije imaju pristup najboljem delu naše indologije. Eto. Ispovedih se i olakšah dušu  :kez:

Fazlija

  • Član
  • *****
  • Poruke: 543
  • Karma: +218/-0
  • Pol: Muškarac
Odg: Bhikkhu Ñanajivako (Čedomil Veljačić)
« Odgovor #31 poslato: Januar 09, 2011, 22:05:47 »
Dakle, Savezno ministarstvo za buddhizam steklo prava da objavljuje sto god hoce... Dobro je to, dobro prosjaci  :to
 
Nego, kazes da imas adresu od Snjezane Apnikar? To je vrlo zanimljivo, i steta sto ti nije odgovorila? Mozda je promijenila adresu?
 
Mene zanima ono njezino istrazivanje jainske kulture u Arabiji sto ga Veljacic spominje da su ga zajedno provodili. To bih volio procitati. :kafa:

kondanja

  • Član
  • *****
  • Poruke: 592
  • Karma: +298/-1
Odg: Bhikkhu Ñanajivako (Čedomil Veljačić)
« Odgovor #32 poslato: Januar 10, 2011, 12:44:09 »
 :to + :bravo: + :to + :bravo: +...
Plemeniti hvali ubijanje bijesa - sa njegovim slatkim vrhom i otrovnim korijenom - jer ubivši ga u sebi kajanja nemamo. (Sn 1.71)

Vladimir Simović

  • Punopravni član
  • ***
  • Poruke: 178
  • Karma: +43/-0
Odg: Bhikkhu Ñanajivako (Čedomil Veljačić)
« Odgovor #33 poslato: Novembar 09, 2011, 10:05:52 »
Milos Radojcic
Cedomil Veljacic
Vladeta Jerotic

"Budizam i hriscanstvo"


...........


"Budino ucenje o putu moze se ipak smatrati jednim od nastarijih i najvecih filozofskih sistema. Ali, ako se na Budino ucenje gleda ne kao na "splav" vec kao na izgradjen filozofski nazor, ili: ukoliko se Budino ucenje u Theravadi (o Mahajani nije ovde rec) dogradjivalo i izgradjivalo u filozofski sistem, ono podleze, sa filosofskog stanovista, razume se, visestrukoj kritici. Dokazivati, na primer, da samo skande postoje, iz kojih se "bice" (atman) sastoji, da se "bice" ili "ja" ne nalazi nigde, a ne shvatiti da je rec samo o mislima koje treba da izvedu coveka iz samoobmane u odnosu na njega sama - nesporazum je. Smatrati da samo delovi, elementi postoje, a ne celina, da je celina samo zbir delova, i da prema tome nije nista vise nego ime, rec kojom je nazivamo - to je naivni nominalizam.
Nabrajajuci skande kao kategorije elemenata u analizi covecjeg bica, ili nabrajajuci sastavne delove ili vrste cega bilo, u kome bilo podruciju pojava - duhovnih, psihickih ili fizickih - Buda je, mislim, jedan od osnivaca naucne sistematike, sistematske analize cinjenica, kao i fenomenologije. Ali smatrati, npr, da je popis skanda sveobuhvatni i besprigovorni, jedino moguci "spektar" u koji se realnost razlaze kad se propusti kroz prizmu mudrosti - naivno je. No, sve sto tako podleze kritici izraz je vanredne mudrosti kad se shvati kao "splav" i primeni prakticno, radi duhovnog oslobodjenja. Ne treba zaboraviti ni da je Buda govorio na pocetku razvica filosofije i racionalnih nauka, pre 25 stoleca!
Rekao bih: cim se Budino ucenje shvati kao izgradjen filosofski sistem (vada), svrseno je. Buduci da Budi ne bese svrha da izgradi filosofiju, ne treba se cuditi ni protivrecnostima u njegovu ucenju: isticao je oslobodjenje od patnje kao cilj puta, no put je nadahnut samiloscu i kroz ljubav vodi samozrtvovanju; nirvanu je opisivao cesto negativno, kao ugasenje unutarnje vatre ili zedji, kao raskid vezanosti, nezavisnosti itd...ali u nirvani nalazi se ono Pozitivno, ono sto JESTE: u anati je isticao da je sve sto ljudi smatraju svojim bicem zabluda, ali u nirvani skriva se upravo Bice coveka i svemira, iznad ljudskih pojmova....To su prividne, dijalekticke protivrecnosti, kojih je,veujem, i sam Buda bio svestan - protivrecnosti izmedju "splava" i "dobre obale" do koje treba dospeti - Splav treba uzeti kao splav. Ko hoce da se na splavu otisne od mracne obale, a ne vidi da je splav samo splav, vec naumi da na njemu sagradi sebi stan, nece se nikad otisnuti od obale, ili, ako se otisne, potonuce".
Na kraju je samo tišina